Kalendar pastorala i kulture u župi Vinici za 2011. godinu
- Detalji
- Kategorija: ŽUPA VINICA - DOGAĐANJA
- Objavljeno Srijeda, 08 Veljača 2012 09:48

Siječanj
1. 1. Nova godina, Svetkovina B. D. Marije Bogorodice i Svjetski dan Mira. Od najranije povijesti, mnoga plemena i narodi imali su dan kojim su obilježavali kraj jednoga godišnjeg ciklusa i početak drugoga. Gaj Julije Cezar uvodeći novi (julijanski) kalendar, uveo je 36. god. pr. Kr. i Novu godinu. Na Novu godinu je i svetkovina Marije Bogorodice, uvedena je u cijeloj Crkvi u reformi kalendara 1969. god. Naslov Bogorodica znači da je ona majka Utjelovljene Riječi i prava majka Djeteta koje je Bog. Ovoga nadnevka slavi se i Svjetski dan Mira, za koji Papa svim vjernicima i ljudima dobre volje upućuje svoju poruku.
Opće upute za cijelu godinu: U Vinici je svakoga dana misno slavlje ujutro i u došašću su mise zornice, a u svibnju i listopadu popodne, te prigodice i kad su sprovodi onda u grobljima. Nedjeljom su u župnoj crkvi dvije mise: u 9 i 11 sati, te svake druge nedjelje u mjesecu u 14 sati u Rošnjačama, a svake treće nedjelje u mjesecu u 15 sati u Mijakovu Polju. Ostali raspored misa slijedi u ovome kalendaru.
Za stare i nemoćne ispovijed i bolesničko pomazanje uvijek je prema potrebi, a redovito pri kraju korizme za Uskrs, za Malu Gospu i pri kraju došašća za Božić. I ispovijed za sve ostale vjernike može biti u raznim prigodama: Prvi petci, subote i nedjelje, posebni blagdani, te organizirano za Uskrs i Božić. U susjednim župama: Prisoju, Grabovici i Rašeljkama ispovijed je prema rasporedu pri kraju korizme (za Uskrs) i pri kraju došašća (za Božić). Župni vjeronauk vjeroučenicima je subotom u 15 sati i nedjeljom u 10 sati.
3. 1. Presveto ime Isusovo. Ovaj spomendan (XP: grčka slova hi i ro kao početna slova imena Χριστoς - Krist) u liturgijskim slavljima počeo se osobito štovati od
6. 1. Sveta tri Kralja, Bogojavljenje, Vodokršte, Dan svetoga Djetinjstva. Svetkovina Bogojavljenje povezuje tri događaja u kojima se Bog objavio i očitovao po Isusu: 1. kod poklona triju poganskih mudraca Djetetu Isusu u Betlehemu, 2. kod krštenja Isusova na Jordanu i 3. u prvom Isusovu čudu u Kani Galilejskoj. Od srednjega vijeka posebno je naglašavan poklon triju mudraca ili kraljeva: Gašpar, Melhior i Baltazar. U božićnom vremenu, oko ove svetkovine, svećenici pohode stanove vjerničkih obitelji i obavljaju “blagoslov kuća i obitelji“. U Vinici ovaj blagoslov počinje na Novu godinu poslije podne i traje do Bogojavljenja, prema rasporedu: 1. siječnja Rošnjače i Zaljut; 2. siječnja Mijakovo Polje; 3. siječnja Pasič; 4. i 5. siječnja Vinica, te 6. siječnja popodne Podzavelim. Na Blagovijest skupljaju se prilozi za vrijeme misa za siromašnu djecu.
8. 1. Blagdan Krštenja Gospodinova. Ovim blagdanom završava božićno vrijeme. Tad se sjećamo onoga povijesnog događaja kada je sv. Ivan Krstitelj krstio Isusa u rijeci Jordanu, a ujedno slavimo i svoje krštenje u Kristu začetniku krsta. Iz crkve se uklanjaju okićene jelke i jaslice, koje su postavljene uoči Božića.
15. 1. Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Svjetski dan vjerske slobode. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, poništivši svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Hrvatska je stekla i međunarodno priznanje svoje neovisnosti od Svete Stolice, zatim Njemačke, Islanda i još 23 države. Slavi se misa za Domovinu i narod. Istoga nadnevka je i Svjetski dan vjerske slobode.
17. 1. Sv. Antun Pustinjak. Sv. Antun Opat (Pustinjak) jedan je od otaca monaštva od kojega su se kroz povijest razvili različiti redovi, družbe zajedničkoga, Bogu posvećenoga život. Primjerice, benediktinci, kartuzijanci, franjevci, dominikanci, karmelićani, spiritanci... Sv. Antun je zaštitnik životinja.
18.-25. 1. Molitvena osmina za jedinstvo kršćana. U Katoličkoj Crkvi ovi dani posvećeni su molitvi za jedinstvo svih kršćana. Ova se Osmina slavi i u nekim drugim kršćanskim Crkvama.
22. 1. Sv. Vinko, đakon i mučenik (+304.). Na spomendan ovoga sveca počinje berba smrznutoga grožđa i određeni pučki obredi u vinogradima za dobar sljedeći urod.
24. 1. Sv. Franjo Saleški, biskup i naučitelj. Dan medijskih djelatnika jer je ovaj svetac njihov zaštitnik. U Vinici promidžbeni dan katoličkoga tiska i ostalih medija (nedjelja prije ili poslije ovoga spomendana): Crkva na kamenu, Naša ognjišta, Svjetlo riječi, Katolički tjednik, Radosna vijest, Glas Koncila, Mali Koncil (MAK), Radijske postaje s katoličkim programom i Radio Vatikan, te internetske stranice, a napose Zavičajnoga društva Zavelim.
Svećenički tjedan u Zagrebu. U sljedećim danima slijedi Svećenički tjedan u Zagrebu, gdje se drže predavanja o aktualnoj temi, te se izlaže sve što Crkva tiska i proizvodi u smislu raznovrsnoga katoličkog tiska, izrade devocionalija, raznih uporabnih predmeta u liturgiji i na drugim područjima.
Veljača
2. 2. Svijećnica, Prikazanje Gospodinovo, Dan posvećenoga života. Spomendan je to događaja kada su, prema propisu Mojsijeva Zakona, Josip i Marija donijeli Dijete Isusa u Hram da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Tu se zatekao starac Šimun, koji je uzeo Dijete u naručje i, u nadahnuću, vidjevši Mesiju, nazvao ga je Svjetlom. Spominjući se toga, vjernici u crkvu donose svijeće na blagoslov koje upale da gore.
Međunarodni dan močvara također 2. 2. Pokušavajući spriječiti devastaciju močvara, 116 država svijeta potpisale su 1971. god. “Ramsarsku konvenciju o močvarama” u iranskom gradu Ramsaru, kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju, jer su one korisne.
3. 2. Sv. Blaž/Vlaho. Blaž, biskup i mučenik, živio je u
4. 2. Svjetski dan borbe protiv raka. Obilježava se s ciljem podizanja svijesti o samoj bolesti, njezinoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju. Rak je vodeći uzrok smrti koji u svijetu godišnje odnese 8 milijuna života.
5. 2. Međunarodni dan života. Uvijek pada na 1. nedjelju u veljači. Unatoč poteškoćama, život treba doživljavati kao izvor blagoslova i radosti, poticati na primanje i prihvaćanje svakoga ljudskog života, te stvaranje zajedništva u brizi za život najmlađih. U Vinici dan kada se predstavlja jedna ili više knjiga vrijednoga duhovnog sadržaja.
10. 2. Bl. Alojzije Stepinac (Stepinčevo). Nadošle su nevolje za njega i mnoštvo Hrvata zbog proglašenja Nezavisne Države Hrvatske dolaskom i postupcima komunističke vlasti, koja je započela otvorenu hajku protiv Stepinca. On se ne veže ni uz koju političku stranku ili pokret. Dosljedan u svom rodoljublju, ali nadasve vjeran pastirskom poslanju, sa svom slobodom i neustrašivošću javno osuđuje rasna, ideološka i politička progonstva. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. U Vinici se slavi misa u kojoj se sjećamo svih poginulih Hrvata iz ove župe u ratovima, posebice dvojice župnika don Ante Krešimira Buconjića (župnik: 1937.-1941./2.) i don Andrije Majića ml. (župnik: 1941./2.-1945.).
11. 2. Gospa Lurdska i Svjetski dan bolesnika. Spomendan je i sjećanje na 18 Gospinih ukazanja djevojčici Bernardici Soubirous u Lurdu 1858. god. Papa Pio X. proširio je blagdan na sveopću Crkvu. Lurd je poznat i po čudesnim ozdravljenjima. Na ovaj spomendan obilježava se i Svjetski dan bolesnika, što ga je utemeljio papa Ivan Pavao II. Cilj mu je senzibiliziranje društva za potrebe bolesnika, te im osigurati prikladnu zdravstvenu skrb. Svečana misa u susjednoj župi sv. Jure u Viru.
14. 2. Sv. Valentin (Valentinovo). Valentinu se svetačka čast iskazuje punih 17 stoljeća! Bio je svećenik i u vrijeme rimskoga cara Klaudija, 269. ili 270. god. mučenički je ubijen. Običaj da se Valentin smatra svecem i zaštitnikom zaljubljenih.
15. 2. Nacionalni dan djeteta s malignom bolesti. Obilježavamo kao podsjetnik na teška oboljenja od kojih u Europi godišnje obolijeva 16,5 tisuća djece u dobi do 15. godine života. Kod nas je godišnje više od sto novooboljele djece od malignih bolesti.
19. 2. Dan braka slavi se na 7. nedjelju kroz godinu, nedjelju prije 1. korizmene nedjelje. Valja imati u vidu Valentinovo i povezati s ovim danom.
21. 2. Međunarodni dan materinskoga jezika. Obilježava se s ciljem unaprjeđivanja, učenja i razvoja materinskoga jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Danas u svijetu postoji 7000 jezika sa 1000 slovnih sustava (abeceda). Među tim mnoštvom jezika nalazi se i hrvatski jezik sa svojim govornicima, svojom književnošću, gramatikom, svojim pravopisom. U Vinici spomen na svećenike glagoljaše.
22. 2. Pepelnica (Čista srijeda), korizma, Hrvatski dan nepušenja (Dan bez dima). Ovo je početak korizme, važnoga vremena crkvene godine, koje traje 6 tjedana. Svećenik kratkim obredom blagoslivlja pepeo na pladnju, a zatim u znak ozbiljne želje za pokorom i obraćenjem, najprije sebi, a zatim svakom prisutnom vjerniku posipa po glavi malo pepela uz poziv: “Obratite se i vjerujte Evanđelju!“ ili “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti.“ Istoga dana slijedi i konkretno djelo pokore: post i nemrs. Kako je Hrvatska katolička zemlja, odlučilo se da Dan nepušenja bude uvijek na prvi dan korizme. U Vinici petkom i nedjeljom prije pučke mise pobožnost Krtižnoga puta s Gospinim plačem od Čiste srijede do Cvjetnice.
26. 2. Hrvatski dan liječnika. Liječnici se u svakodnevnom radu zalažu za bolju zdravstvenu zaštitu građana u cilju unaprjeđenja i očuvanja zdravlja, te pružanja skrbi, njege i liječenja.
28. 2. Dan znanosti o okolišu. Obilježavanjem ovoga dana želi se potaknuti ljude da preuzmu odgovornost za očuvanje planeta Zemlje. Važnu ulogu imaju mjesne zajednice koje trebaju ozbiljno shvatiti pitanje zaštite okoliša.
29. 2., te 2. i 3. 3. Proljetne kvatre. Kvatre su četvorogodišnja kršćanska duhovno-tjelesna naprezanja povezana s odricanjem u korist drugih, dakle dobra djela, te post, pokora i molitva.
Ožujak
1. 3. Svjetski dan civilne zaštite. Ovaj dan odredila je 1990. god. Glavna skupština Ujedinjenih Naroda kao sjećanje na rad 1972. god. Međunarodne organizacije za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi. Vrijednost ove vrste zaštite je veoma velika.
5. 3. Dan očuvanja energije. U vrijeme kad se oko energije fosilnih goriva vode ratovi i razbija glava oko pitanja što kad tih izvora energije nestane, postaje nam svima jasno da ni energija nije trajna.
8. 3. Dan žena. Obilježava se 8. ožujka. Toga se dana slave ekonomska, politička i svekolika društvena dostignuća žena. Prvi Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. u SAD-u. Naša poslovica kaže: Muž drži jednu ćošu kuće, a žena tri!
11. 3. Treća korizmena nedjelja. U viničkom zaseoku Šiške/Subašići pobožnost Križnoga puta uz postaje pod vedrim nebom.
12.-17. 3. Tjedan mozga. Kampanja u Hrvatskoj pod nazivom Tjedan mozga posvećena je promicanju i popularizaciji znanja o mozgu i živčanom sustavu, te neuroznanosti, čime se doprinosi općem razumijevanju funkcija mozga i poboljšava javno zdravlje širenjem svijesti o neurološkim poremećajima.
15. 3. Međunarodni dan prava potrošača. Prvi put obilježen je 15. ožujka 1983., a svake godine aktualizira raspravu o pitanjima i problemima u svezi sa zaštitom potrošača, a to su svi ljudi ovoga svijeta. Želi ih se naučiti pravilnom i svrhovitom kupovanju, a ne da se kupuje i odmah baca u smeće.
19. 3. Sv. Josip i Dan očeva. Sv. Josip vrlo je štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Evanđelje ga opisuje kao “pravednoga muža“, koji je uzor otvorenosti Bogu u vjeri. Hrvatski sabor 1687. god. proglasio ga je zaštitnikom Hrvatske. Dan očeva obilježava se na ovaj dan. Patron župe Vinjani u Posuškom dekanatu. Budući da je ovaj “šutljivi svetac“ zaštitnik Mostarsko-duvanjske biskupije, kojoj pripada naša župa Vinica, mi ga svečano slavimo.
21. 3. Svjetski dan šuma i Hrvatski dan migrene. Spomen je na prvi dan proljeća i prilika da se podsjetimo na važnost šuma i njihovu zaštitu. U svijetu od migrene boluje oko milijardu ljudi, a u Hrvatskoj više od 400 tisuća, od kojih se većina ne liječi primjerenom terapijom.
22. 3. Svjetski dan voda. Toga dana trebalo bi pokrenuti našu svijest da s više pažnje i brige pristupimo očuvanju naših rijeka i vodotoka, te se barem godišnje podsjetimo na golemi značaj i vrijednost vode. Sve više voda je zagađena pa je kupujemo pročišćenu ili sami sebi nabavljamo strojeve za pročišćavanje vode.
24. 3. Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Obilježava se s ciljem podizanja svijesti javnosti da je tuberkuloza u velikom dijelu svijeta do danas ostala epidemija uzrokujući 1,6 milijuna smrtnih slučajeva svake godine, većinom u zemljama trećega svijeta.
25. 3. Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo. Svetkovinu slavi cijela Crkva. Sadržaj joj je evanđeoski događaj kada anđeo Gabrijel naviješta Mariji da će biti Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Blagdan je devet mjeseci prije Isusova rođenja, Božića.
27. 3. Međunarodni dan kazališta i Dan akcije protiv prometa. Slavi se 27. ožujka i to od 1962. god. Tim se povodom diljem svijeta prije predstava čitaju posebne poruke, od kojih je jedna da je svijet kazalište (theatar mundi) kojemu je Bog vrhovni redatelj. Dan akcije protiv prometa usmjeren je protiv stalnoga povećanja kopnenoga i zračnoga prijevoza koji koristi naftu kao gorivo, onečišćuje okoliš.
Travanj
1. 4. Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodinove. Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem na dane prije Pashe, opisanoga u sva četiri evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kod Hrvata je poznat i običaj umivanja u cvijeću (u vodi u koju su večer ranije stavljeni cvjetovi ili latice ljubičice ili drugoga cvijeća) u jutro Cvjetne nedjelje. U Velikom tjednu svi su dani veliki i sveti, a napose Veliki četvrtak (ustanova mise i svećeništva) - Dan radosti (Dies gaudium), Veliki petak (Križni put, Gospin plač, Raspeće na Golgoti, Pijeta, Sućutna, Pokop) - Dan plača (Dies lacrimarum), Velika subota (Isusovo tijelo počiva u grobu, iščekivanje Uskrsnuća) - Dan šutnje, molitve, meditacije (Dies silentium) i nakon večernje vigilije ili mise bdjenja u subotu dolazi Uskrs - Dan velike radosti (Dies magnum gaudium).
Na današnji dan je i Dan borbe protiv alkoholizma. Taj problem, na žalost, ne muči samo starije, nego i mlade i maloljetne. Prema službenim podacima, primjerice na području grada Splita, čak 81% mladih konzumira alkohol. U tome u velikom broju sudjeluju i učenici osnovnih škola.
2. 4. Međunarodni dan dječje knjige. Na rođendan najvećeag bajkopisca svih vremena Hansa Christiana Andersena, 2. travnja, u cijelom se svijetu obilježava Dan dječje knjige da bi se ukazalo na važnost knjige za djecu, te potaknula i razvila ljubav prema činu čitanja.
6. 4. Međunarodno priznanje BiH. Europska zajednica priznala je neovisnost BiH 6. travnja 1992. To je država triju “ravnopravnih“ naroda, a dviju republika, u jednoj su u većini Srbi, a u drugoj u većini Muslimani/Bošnjaci, te Hrvati (Vrhbosanska nadbiskupija i Mostarsko-duvanjska biskupija, te Trebinjsko-mrkanska biskupija), a Hrvata ima u manjini i u onoj prvoj republici (Banjolučka biskupija).
7. 4. Svjetski dan zdravlja. Njegovo se obilježavanje od 1950. god. veže svake godine uz neku drugu aktualnu temu o zdravlju i zdravstvu, kako bi se skrenula pažnja na prioritetna područja prema odabiru Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
8. 4. Uskrs (Vazam). Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan. Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće. Kristovo uskrsnuće početak je novoga svijeta i zalog je našega uskrsnuća koje se već sada ostvaruje dok se s mukom i naporom opiremo zlu i grijehu, a koje će se u punini očitovati kad se Krist jasno objavi svijetu na kraju vremena (drugi Kristov pojavak, paruzija). Današnja svetkovina s osminom poziva nas na uskrsnu radost i poručuje nam da zbilju uskrsloga Krista širimo oko sebe pobjeđujući smrt i unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.
Na današnji dan pada i Dan Hrvatskoga vijeća obrane (HVO). Potrebu za samoorganiziranjem i osnivanjem vlastitih obrambenih snaga Hrvati u BiH prepoznali su već kroz 1991. god., kada je JNA započela svoju agresiju na Hrvatsku, a posebno nakon napada JNA na hrvatska sela: Uništa i Ravno.
Dani ekologije u župi Vinici: Od Uskrsa 8. travnja do Svjetskoga dana zaštite okoliša 5. lipnja u viničkoj župi su dani ekologije kad se čiste kuće od tavana do podruma i uokrušce, te sređuju smetišta i dr.
11. 4. Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest jedna je od najučestalijih neurodegenerativnih bolesti s prosječnom dobi nastanka oko 60. godine života.
15. 4. Mali Uskrs ili Bijela nedjelja, Nedjelja Božanskoga milosrđa. Papa Ivan Pavao II. proglasio je ovu vazmenu nedjelju Nedjeljom Božanskoga milosrđa u kojoj se može dobiti potpuni i djelomični oprost prema ustaljenim crkvenim propisima. U Vinici je ova nedjelja slavljena svečano, a nakon mise bila bi pučka svečanost i dernek. Toga danas nema, ali postoje neki duhovni i kulturni sadržaji (izložbe slika u starome Župnom dvoru s prestavljanjem vrijednih knjiga...) koji na svoj način nadomještaju prijašnje svečanosti.
17. 4. Međunarodni dan hemofilije. Ovaj dan obilježava se s organizacijama osoba s hemofilijom širom svijeta i pruža se svima prilika za poboljšanje svijesti o hemofiliji, što znači sklonost krvarenju.
20. 4. Dan zaštite od buke. Buka je svakodnevni stresogeni faktor okoliša i čovjek nema sposobnost privikavanja na trajni prekomjerni zvučni podražaj. Stoga postoji u završnom tjednom trodnevlju povratak na selo gdje je sve prilagođeno ljudskom duhu i sluhu.
22. 4. Dan planeta Zemlje i Dan hrvatske knjige. Službeno se obilježava od 1992. god. Svrha je upozoriti na opasnost koja prijeti životu na Zemlji uslijed nagloga razvoja industrije i porasta potrebe za energijom, što je dovelo do otpuštanja velikih količina otrovnih tvari u atmosferu i povećanoga iskorištavanja fosilnih goriva. Spomendan hrvatske knjige slavi se 22. travnja jer je 22. travnja 1501. otac hrvatske književnosti Marko Marulić dovršio Juditu, svoje djelo na hrvatskome jeziku.
23. 4. Sv. Juraj (Jurjevo). Sv. Juraj, jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve, donositelj proljeća. Bio je rimski vojnik, časnik. Zbog vjere mučen i ubijen 23. travnja 303., za Dioklecijanova progona kršćana. Župa Vir je pod zaštitom ovoga sveca.
25. 4. Sv. Marko (Markovdan, Markovo) i Početak blagoslova polja. Marko je prvi od četvorice evanđelista napisao Evanđelje. Mnogo je putovao prateći apostola Pavla i njegova suradnika Barnabu. Predaja kaže da je zatim, napustivši Pavla, otputovao u Rim i postao suputnik apostola Petra. Prema Petrovu kazivanju napisao je Evanđelje. O Markovdanu u Vinici otpočinje proljetni blagoslov polja, i to u Bilobrkovoj pećini od 2008. god., što je obnova prijašnje tradicije. Iz praktičnih razloga ovo slavlje prebacuje se ove godine u subotu 28. travnja s početkom u 11 sati.
26. 4. Dan obnovljivih izvora energije. Obilježavamo ovaj dan i sjećamo se Černobila, potresa i cunamija u Japanu (11. ožujka 2011.), nuklearke u Fokušimi i drugih sličnih katastrofa.
28. 4. Dan zaštite na radu. Međunarodna organizacija rada (ILO) proglasila je 28. travanj Svjetskim danom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Poseban naglasak stavlja se na prevenciju bolesti i ozljeda na radu. 29. 4. Nedjelja Dobroga Pastira, Dan molitve i žrtve za duhovna zvanja. U cijeloj Crkvi 4. uskrsna ili vazmena nedjelja, Nedjelja Dobroga Pastira, posvećena je molitvi i žrtvi za nova duhovna zvanja.
30. 4. Smaknuće Zrinskih i Frankopana. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan na vladarevu riječ odlaze u Beč da bi se opravdali, očekujući njegovo razumijevanje za hrvatsko nezadovoljstvo. Međutim, Leopold I. odmah ih daje uhititi i zatočiti. Zrinski i Frankopan bili su osuđeni na smrt odsijecanjem glave i desne ruke u Bečkome Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 30. travnja 1671.
Svibanj
1. 5. Sv. Josip Radnik, Praznik rada i Međunarodni dan astme. Po kalendaru glavni je blagdan sv. Josipa 19. ožujka. Međutim, isti svetac slavi se još jednim spomendanom u godini, i to 1. svibnja, s nazivom sv. Josip Radnik. Josip je po Evanđelju radio kao tesar. Ovaj drugi Josipov spomendan 1955. god. uveo je u crkvenu godinu veliki papa Pio XII. Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu 1. svibnja 1886., kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Svjetski dan astme obilježava se diljem svijeta, i to prvoga utorka u mjesecu svibnju. Cijeli svibanj posvećen je Gospi, pa se zato u Vinici moli krunica koju čine ova otajstva: radosna, žalosna, otajstva svjetla i slavna otajstva, te se slavi večernja sveta misa svakoga dana osim nedjeljom.
3. 5. Sv. Filip i Jakov i Svjetski dan slobodnoga informiranja. U kalendaru 3. svibnja zajedno se slave sv. Filip i Jakov Mlađi (koji je također apostol). Sv. Jakov Mlađi, sin Alfejev, sâm pisac jednoga novozavjetnog spisa, osim u listi apostola, nigdje se u evanđeljima naročito ne spominje. Svjetski dan slobode medija jest dan kad se svjetska javnost svake godine podsjeća na nezaobilaznu ulogu medija i medijskih djelatnika u izgradnji i očuvanju demokracije. (Crkva inače slavi Dan medija kod nas tri puta: na spomendan sv. Franje Saleškoga 24. siječnja, na prezadnju nedjelju u mjesecu svibnju /Hrvatska/ i na zadnju nedjelju u rujnu /BiH/).
4. 5. Svjetski dan smijeha i Međunarodni dan primalja. To je dan da se ljudi što više smiju i da shvate kako je smijeh najbolji lijek. Osim što se osjećamo bolje, rasterećujemo se stresa, umanjujemo depresiju i anksioznost, te jačamo svoj imunitet. Svjetski dan primalja je dan kojim se želi istaknuti važnost njihove uloge u skrbi za trudnice i novorođenčad prilikom poroda i smanjenja novorođenčadske smrtnosti, te ukazati na potrebu unaprjeđenja kvalitete uvjeta u kojima novi život dolazi na svijet. Mi se u Vinici toga dana sjećamo svih žena koje su preminule za vrijeme poroda, zatim sve mrtvorođene dječice, kao i svih naših primalja koje su bile samouke, a vrlo često veoma uspješne u porađanju drugih žena.
8. 5. Međunarodni dan Crvenoga križa. Obilježava se 8. svibnja, na dan na koji je 1828. god. rođen Henry Dunant, osnivač Međunarodnoga pokreta Crvenoga križa.
7. i 9. 5. Zaustavljanje tenkova JNA u Pologu i kod Tomislavgrada. Iz Mostara su prema Širokom Brijegu 7. svibnja 1991. krenuli tenkovi JNA, ali su ih u selu Polog zaustavili širokobriješki i drugi hercegovački Hrvati, a 9. svibnja stali su na branik Hrvati Tomislavgrada s istom svrhom.
9. 5. Dan Europe i Međunarodni dan pobjede nad fašizmom. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je 9. svibnja 1950. svoj prijedlog formiranja Europske Zajednice za ugljen i čelik i to se smatra početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska Unija. Vijeće Europske Unije u Milanu 1985. god. donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava Dan Europe. Slavi se i 9. svibnja Dan pobjede nad fašizmom, iako je Drugi svjetski rat konačno završen tek nekoliko mjeseci kasnije bezuvjetnom kapitulacijom carskoga Japana poslije tragične upotrebe u kolovozu A-bombi u Hirošimi i Nagasakiju.
10. 5. Bl. Ivan Merz i Međunarodni dan tjelesne aktivnosti. On je prvi u Hrvata vjernik laik uzdignut na čast oltara. Razmišljanjem, studijem, a osobito kroz ratna stradanja i patnje dolazi do iskrenoga obraćenja Bogu i uvjerenja o istinitosti katoličke vjere. Umro je 10. svibnja 1928. u 32. godini života, na glasu svetosti. Blaženim ga je proglasio Ivan Pavao II. prilikom svoga pohoda Banjoj Luci u lipnju 2003. Međunarodni dan tjelesne aktivnosti obilježava se kako bi se promovirala tjelesna kultura ne samo na ovaj dan, već svakoga dana u godini. U Vinici postoji kapelica u čast ovome blaženiku kod koje slavimo svetu misu na sam njegov dan ili najbližu subotu, to je ove godina subota 12. svibnja kad je ujedno i sv. Leopold.
12. 5. Sv. Leopold Bogdan Mandić i Međunarodni dan sestrinstva. Sv. Leopold Bogdan rodio se u Herceg Novom 12. svibnja 1866. Mnogi su ga smatrali svetim već za života. Cijeli je svoj život posvetio sakramentu pomirenja, ispovijedajući i po 16 sati dnevno. Medicinske sestre diljem svijeta slave Međunarodni dan sestrinstva, koji se obilježava na dan rođenja Florence Nightingale, začetnice modernoga sestrinstva.
13. 5. Gospa Fatimska, Kraljica Mira Hrasno, Majčin dan i Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i neovisnost. Spomendan je nastao na temelju Gospina ukazanja u mjestu Cova da Iria, u blizini mjesta Fatima (Portugal) 1917. god. Prije 50 godina tadašnji župnik don Stjepan Batinović uredio je Lurdsku špilju poviše župne crkve u Hrasnu. Na 60. obljetnicu Gospina ukazanja u Fatimi pozvao je biskupa dr. Petra Čulu da blagoslovi kip Kraljice Mira na Gradini poviše Lurdske špilje i proglasi svetište Kraljice Mira. Proslava Majčina dana u svijetu duboko je ukorijenjena kod mnogih naroda. Prvi zapisi spominju proljetne proslave drevnih Grka kao dan zahvale majkama. Osnivateljica Majčina dana jest Anna Marie Jarvis, koja je u Graftonu u nedjelju 12. svibnja 1907. s 500 bijelih karanfila izrazila svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Sjećanje na Bleiburg i Križni put Hrvata obilježava se u nedjelju koja je najbliža 15. svibnju. Pokolj u Bleiburgu ratni zločin i zločin protiv čovječnosti što su ga počinili Titovi partizani. Početak ove tragedije dogodio se 15. svibnja 1945. kada su Hrvatska vojska i civili predani Britanskoj vojsci kod Bleiburga, a ovi ih izručili partizanima, te ih poveli na Križni put kroz Jugoslaviju na kojemu su iznemogli umirali, a mnogi drugi odvajani i ubijani.
14. 5. Rođendan Franje Tuđmana, prvoga hrvatskog predsjednika. Utemeljitelj moderne hrvatske države i prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman rođen u Velikom Trgovišću 14. svibnja 1922., a umro je u Zagrebu 10. prosinca 1999.
15. 5. Međunarodni dan obitelji i Dan sprječavanja neželjenih klimatskih promjena. Proglasili su ga Ujedinjeni Narodi 1989. god., a u svijetu je prvi put obilježen 15. svibnja 1994. pod sloganom Obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece, kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. Crkva slavi obitelj svakoga dana, blagdana i svake nedjelje. Različite ekološke udruge u svijetu obilježavaju Dan akcije za klimu od 1994. god. Upozoravaju na prirodne klimatske promjene i na ljudsku aktivnost koja utječe na promjenu klime i okoliša.
17. 5. Uzašašće Gospodinovo (Spasovo, Križi) 40 dana po Uskrsu. Uskrs, najveće otajstvo vjere, u bogoslužju naglašeno se slavi kroz pedeset susljednih dana, sve do uključivo svetkovine Duhova (sedam uskrsnih nedjelja). Tema toga vremena je Kristov prolaz kroza smrt u slavu uskrsnuća. Na četrdeseti dan toga razdoblja (uvijek u četvrtak) pada svetkovina Spasova, točnije svetkovina Uzašašća Gospodinova ili Križi. Spasovo je, dakle, jedan od uskrsnih blagdana. U Vinici toga dana je misa s blagoslovom polja u viničkom groblju s početkom u 11 sati.
18. 5. Međunarodni dan muzeja. U svijetu i kod nas obilježava se ovaj dan od 18. svibnja od 1977. prema odluci Generalne konferencije ICOM - UNESCO-a. Tom prilikom muzeolozi diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njezinom očuvanju. U Vinici su u začetku Zavičajni muzej, te Galerija i Memorija u prostorijama staroga Župnog dvora koji je u obnovi.
22. 5. Svjetski dan biološke raznolikosti. Međunarodni dan biološke raznolikosti (Dan zaštite prirode RH) proglasili su Ujedinjeni Narodi 1993. god. da bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju.
24. 5. Marija pomoćnica kršćana i Europski dan parkova. Kršćani su od samoga početka slavili Mariju i njoj se utjecali jer su je prepoznali kao svoju majku. Ona je simbol Crkve kroza sve vjekove, duhovna majka koju nam je Isus dao pod križem. Stoga je kršćani i danas prepoznaju kao pomoćnicu u svim životnim poteškoćama. Europski Dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Europe s ciljem da se skrene pažnja na značaj zelenih površina. Kod nas u Vinici otpočeli smo s uređenjem, čuvanjem i njegovanjem naših zelenih površina, napose kod Spomenika žrtvama ratova s Oltarom života i u crkvenom dvorištu.
27. 5. Duhovi, Pedesetnica, 50 dana po Uskrsu. Duhovi, tj. svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća. Otuda i izraz Blagdan Pedesetnice, Pentekoste itd. Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve“. Ovoga dana pada i proslava dana sredstava društvenoga priopćivanja.
28. 5. Duhovski ponedjeljak, Marija Majka Crkve. Blagdan Marije Majke Crkve slavi se na Duhovski ponedjeljak. Jedincato i neponovljivo mjesto što ga Marija zauzima u zajednici vjernika izvodi se iz njezina temeljnoga poslanja da bude Majka Otkupiteljeva. Upravo kao takva, Marija je i Majka mističnoga Tijela Kristova, to jest Crkve. Budući da je Majka Crkve, Djevica je i Majka svakome od nas koji smo udovi mističnoga Tijela Kristova. Pavao VI. svečano je 21. studenoga 1964. Mariji pridao naslov Majke Crkve. Kod nas u župi Vinici u kapelici Duha Svetoga na Ivandinu groblju, koje se nalazi u okružju zaseoka Drvenik, Salamuni i Kljunovača sela Zaljuti, slavi se misa s blagoslovom polja u 11 sati.
29. 5. Svjetski dan sporta. Velika je to manifestacija sporta i sportske rekreacije, kojom ljudi diljem svijeta iskazuju svoj pozitivni stav prema zdravom, aktivnom i kreativnom načinu života, te uljudbeno učinkovitim nadmetanjima.
30. 5. Ljetne kvatre (30. 3., te 1. i 2. 6.).
31. 5. Pohod B. D. Marije i Svjetski dan nepušača. Slavi se događaj iz Marijina života, zapisan u Svetom Pismu: Marija, koja u svom tijelu nosi Isusa, pošla je pohoditi svoju rođakinju Elizabetu, koja je također trudna i koja će roditi Ivana Krstitelja. Posljednji je dan mjeseca svibnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila Međunarodnim danom nepušenja.
Lipanj
3. 6. Presveto Trojstvo, Nedjelja nakon Duhova. Svetkovina koja je u crkvenoj godini dolazi nakon Božića, Uskrsa, Uzašašća i Duhova, kruna je proslave Božjih djela. Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskoga roda i pojedinačno svakoga čovjeka. U viničkom selu Mijakovu Polju, i to u grobljanskoj kapelici Presvetoga Trojstva u zaseoku Perkovićima, slavi se sveta misa s blagoslovom polja u 11 sati.
4. 6. Međunarodni dan nevine djece, žrtava agresije. Obilježava se da bismo se podsjetili kako mnoga djeca pate zbog različitih vidova zlostavljanja. Taj dan također naglašava važnost zaštite prava djece i međunarodne borbe protiv nasilja nad njima.
5. 6. Svjetski dan zaštite okoliša. Na svjetskoj konfeneciji Ujedinjenih Naroda koja je održana 1972. god. u Stockholmu, usvojen je temeljni dokument UNEP, Program zaštite okoliša UN-a. Stručnjaci, znanstvenici i političari dogovorili su se o zajedničkoj međunarodnoj suradnji u zaštiti okoliša.
7. 6. Presveto Tijelo i Krv Kristova (Tijelovo, Brašančevo), četvrtak nakon Presvetoga Trojstva. Svetkovina Tijelova pada uvijek u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva. Zapovjedna je svetkovina. Za ovu svetkovinu priređuju se tjelovske procesije oko crkve, kroz mjesto, grad. Kod nas u župi Vinici toga je dana misa s blagoslovom polja u 11 sati u Mamića groblju i kapelici sv. Nikole Tavelića.
8. 6. Svjetski dan planinske prirode. Ovim danom, zatim Međunarodnom godinom planina, Svjetskim danom čistih planina (26. 9.)... neki su pokušaji kojima se nastoji ukazati na značenje planinskih zajednica.
13. 6. Sv. Ante Padovanski. Štovanje sv. Antuna u Katoličkoj Crkvi tako je rašireno i tako općenito da predstavlja pravi religiozni fenomen. Umro je u Padovi 13. lipnja 1231. u 37. godini života. Zaštitnik župe Grabovice, zatim Šujice, bukovičke podružnice u Brišniku. U viničkom selu Pasiči u povodu spomendana ovoga sveca slavi se sveta misa na brdu Gradini/ci gdje je kapelica njemu u čast, i to na prvu nedjelju poslije njegova spomendana s početkom u 11 sati. Postoji u župi uza Župni karitas i Kruh sv. Ante.
14. 6. Svjetski dan darivatelja krvi. Toga dana je zahvala svim volonterima i dobrovoljnim darivateljima krvi čime se osvješćuju svi ljudi o važnosti i davanju sigurne i lako dostupne krvi.
15. 6. Presveto Srce Isusovo, treći petak nakon Duhova. Isusovo srce kuca za sve nas, a on želi da i mi uskladimo ritam svoga srca s ritmom kucanja njegova srca. Titular župe Kongore i Aržana. Ova svetkovina slavi se u selu Rošnjačama svetom misom i to na Katuninama pri Zavelimu gdje je kapelica s titularom Srca Isusova. Inače cijeli je lipanj u znaku Srca Isusova i Marijina.
16. 6. Bezgrješno Srce Marijino, treća subota nakon Duhova. Bezgrješno Srce Marijino je ime kojim rimokatolici nazivaju tjelesno Marijino srce kao simbol Marijinih kreposti, ljubavi prema Bogu i majčinske ljubavi prema čovjeku.
17. 6. Zahvalnica za kraj školske i vjeronaučne godine u župi Vinici za vrijeme svih triju nedjeljnih misa.
21. 6. Sv. Alojzije Gonzaga. Zaštitnik je mladeži. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 1991. god. i zaštitnikom oboljelih od AIDS-a.
23. 6. Sveta misa kod Đikića križa u Zaljuti i paljenje svitnjaka, krijesa u čast sv. Ivanu Krstitelju.
24. 6. Sv. Ivan Krstitelj. Svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik među najštovanijim je svecima u Crkvi. Isusov je rođak i suvremenik. Bio je neposredni Isusov prethodnik, preteča, koji je svojim propovijedanjem na rijeci Jordanu, pozivanjem na pokoru i obraćenje, pripravljao put Isusovu dolasku i svojim slušateljima objavio Krista poznatim riječima: Evo Jaganjca Božjeg, koji oduzima grijehe svijeta! Patron susjedne župe Roško Polje.
26. 6. Međunarodni dan borbe protiv droge. Generalna skupština UN 1987. god. proglasila je ovaj dan Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitoga prometa drogama želeći upozoriti globalnu svjetsku javnost na sverastući problem pripreme, uzgoja, proizvodnje, prodaje i zlouporabe droga.
29. 6. Sv. Petar i Pavao. Petar je prvi apostol, rimski biskup i prvi papa, Kristov zemaljski namjesnik. Poslije Kristova uzašašća propovijedao je u Maloj Aziji, zatim dolazi u Rim gdje utemeljuje kršćansku zajednicu i djeluje u njoj 25 godina. Od vlasti je uhićen i bačen u tamnicu i ubijen. Sv. Pavao evangelizator i misonar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu (po legendi i u Španjolskoj), napisao je više poslanica, mučenik. Sutradan, 30. lipnja, su Rimski mučenici.
Srpanj
1. 7. Dan Dive Grabovčeve. Djevojka iz hrvatskoga naroda, katoličke vjere, koja je živjela u
5. 7. Sv. Ćiril i Metod. Slavenski apostoli, oni su veliki i važni djelatnici na vjerskom i kulturnom području među Slavenima i možemo s ponosom reći posebno među Hrvatima. Ivan Pavao II. je ne samo zbog crkvenoga nego i kulturnoga jedinstva Europe uza sv. Benedikta, zaštitnika Europe, za suzaštitnike proglasio i sv. braću Ćirila i Metoda. U Vinici dan spomena na glagoljicu i glagoljaše.
13. 7. Majka Božja Bistrička. Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke nalazi se u Mariji Bistrici u Hrvatskom Zagorju. To je svetište omiljelo hrvatskim vjernicima koji su stoljećima hodočastili Crnoj Gospi kako su je zvali zbog crne boje kipa koji je u požaru ostao čudesno sačuvan.
14. 7. Proslava sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu. Od 1. do 13. srpnja su dani duhovne priprave i kulturne manifestacije, a u nedjelju 14. srpnja glavna je proslava s početkom u 10,30 sati.
16. 7. Gospa Karmelska. Proslava u Karmelu sv. Ilije, Zidine b. b.
20. 7. Sv. Ilija Prorok. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači “Jahve je moj Bog“, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio. Patron: Karmel sv. Ilije, Zidine b. b., na Studencima, u Vojkovićima (podružnica župe Roško Polje), na Rešetarici (župa Podhum).
26. 7. Sv. Ana. Ustvari slave sv. Joakim i Ana, roditelji B. D. Marije. O Joakimu i Ani u Svetom Pismu nema spomena, no zato se njihovo ime spominje u apokrifima (drevni spisi biblijskoga sadržaja koji nisu u sklopu Svetoga Pisma). U tim apokrifima iznesene su neke pojedinosti što se odnose na Marijino čudesno rođenje. U rošnjačkoj grobljanskoj kapelici sv. Ane slavi se sveta misa s blagoslovom polja i spomen na otvaranje asfalta Škaljevac - Rošnjače 2009. god.
Kolovoz
1. 8. Svjetski tjedan dojenja. Obilježava se svake godine od 1. do 7. kolovoza u više od 120 zemalja diljem svijeta, kako bi se rodilje potakle na dojenje i time se unaprijedilo zdravlje djece. Kod nas u Vinici spomen na sve majke, pokojne i žive, koje su rađale djecu i same ih dojile.
2. 8. Marija Anđeoska (Gospa od Anđela). Stara svetkovina, Gospa od Anđela, slavi se 2. kolovoza. Na ovaj dan se prisjećamo obraćenja sv. Franje koji se dogodilo upravo 2. kolovoza 1208. u malenoj crkvici svete Marije od Anđela, podno grada Asiza, a ta crkva je poznata kao Porcijunkula. Ovo je i dan potpunoga oprosta, tzv. porcijunkulskoga oprosta. Ovoga dana uspinjemo se od Rošnjača na brdo Zavelim do mjesta zvanoga Zvizdin Pod, gdje se pokraj križa i oltara i kapelice s Gospinim kipom slavi sveta misa u 11 sati
4. 8. Sv. Ivan Marija Vianej i Dan viničkoga zajedništva. Svetac ovoga dana nazvan je i Župnik Arški. Njegova je župa imala 250 župljana. Ta mala župa postala je veoma velika i poznata diljem svijeta. Toga dana u Vinici na Spomeniku žrtva ratova s Oltarom života slavi se svetom misom u 11 sati Dan viničkoga zajedništva: odseljenih i domaćih vjernika, te pokojnika među kojima su i poginuli hrvatski vojnici iz raznih ratova (Prvi svjetski rat 52 poginula, Drugi svjetski rat 192 i Domovinski rat 15). Tom zgodom budu i izložbe slika i predstavljanje knjiga naših autora, te športski i zabavni programi u organizaciji Mjesne zajednice, Zavičajnoga društva Zavelim iz Splita i Župnoga ureda Vinica.
5. 8. Gospa Snježna, Međunarodni dan Prijateljstva/zajedništva, Gospa Velikoga hrvatskog krsnog Zavjeta i Dan domovinske zahvalnosti. Po službenom liturgijskom kalendaru ovoga dana slavi se Posveta bazilike Svete Marije Velike, koja je ranije nosila pučki naziv Sancta Maria ad nives - Gospa Snježna. Uvijek je prve nedjelje u kolovozu dan prijateljstva i zajedništva. Razni su načini kako ljudi širom svijeta slave i obilježavaju taj dan, i time slave duh prijateljstva i zajedništva. Na ovaj dan slavi se i spomendan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog Zavjeta. Pralik Gospe Velikoga zavjeta najstariji je poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u Biskupiji kod Knina iz
6. 8. Preobraženje Gospodinovo i Protunuklearni dan (Dan Hirošime i Nagasakija). Isus odlazi da se pomoli na brdu Tabor i uzima sa sobom trojicu apostola: Petra, Jakova i Ivana. Dok je molio, ukazuju mu Mojsije i Ilija, a Isusovo lice se preobrazi: postalo je “blistavo kao sunce, a haljine bijele kao snijeg“. Iz oblaka se čuo glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni... Njega slušajte!“ Prisjećanje i upozorenje na nuklearnu prijetnju označava atomska bomba bačena na Hiroshimu i Nagasaki u Japanu krajem Drugoga svjetskog rata u
12. 8. Međunarodni dan mladih. Generalna skupština UN 1999. god. proglasila je ovaj dan Međunarodnim danom mladih s ciljem podizanja svijesti o važnosti sudjelovanja mladih u svim pitanjima ovoga svijeta.
14. 8. sv. Maksimilijan Kolbe. Na spomendan ovoga Božjeg ugodnika koji je svoj život žrtvovao u Drugom svjetskom ratu za druge vjernici iz viničkih zaseoka Šiške i Subašići, kao i iz cijele župe, sudjeluju u 17 sati u pobožnosti Križnoga puta pod vedrim nebom, a potom sudjeluju u svetoj misi kod Gospine kapelice.
15. 8. Uznesenje B. D. Marije na nebo (Velika Gospa). Katolička Crkva po svem svijetu slavi ponajveću marijansku svetkovinu Veliku Gospu. Ova svetkovina upravlja pogled vjernika k svršetku Marijina zemaljskog života. Za nju je, kao i za svakoga kršćanina završetak zemaljskoga života istovremeno ulaz u vječni život, u neposredno zajedništvo s Bogom, u nebo. Patron župa Prisoje i Seonica.
23. 8. Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Europski parlament u Bruxelesu donio je 2. travnja 2009. Rezoluciju o Europskoj savjesti i totalitarnim režimima, određujući 23. kolovoz kao Dan za komemoraciju svih žrtava tih režima.
25. 8. Dan hrvatskih mučenika. Crkva u Udbini posvećena je svim hrvatskim mučenicima i dan njihova spomena je upravo ovoga nadnevka.
Rujan
8. 9. Rođenje B. D. Marije (Mala Gospa), patron župe Vinice, Svjetski dan borbe protiv nepismenosti i Svjetski dan prve pomoći. Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u
12. 9. Ime Marijino i Svjetski dan oralnoga zdravlja (Dan za zdrave zube). Ovaj spomendan Ime Marijino spominje se 1513. god. kao lokalni blagdan u španjolskoj biskupiji Cuenca. Papa Inocent XI. proširuje ga na cijelu Crkvu i to kao dan pobjede kršćanske vojske nad Turcima kod Beča 1683. god. Svjetski dan oralnoga zdravlja (Dan za zdrave zube) proglasila je Svjetska stomatološka federacija 2007. god.
14. 9. Uzvišenje svetoga Križa. Blagdan govori o križu na kojem je bio raspet i umro Isus Krist. Ovo strašno oruđe smrti, već je u apostolskom vremenu postalo simbolom Kristove muke i samoga Krista, te je i danas najopćenitiji kršćanski znak. Za sve kršćane, križ Kristov simbol je spasenja. Križ je mjesto pobjede, a ne poraza. Križ je izvor života, a ne smrti.
14.-21. 9. Tjedan borbe protiv TBC-a. Svake godine obilježava se Tjedan borbe protiv tuberkuloze i ostalih plućnih bolesti s ciljem prevencije i suzbijanja te bolesti.
15. 9. Gospa Žalosna. U srednjem se vijeku, vremenu nastanka mnogih pučkih pobožnosti, u svezi s raširenim štovanjem Isusove muke (to je doba nastanka i pučke pobožnosti Križnoga puta), vrlo razgranalo i štovanje Marije od Sedam Žalosti, skraćeno Gospe Žalosne. Na brdu Grunu, između zaselaka Mamića i Mekoga Doca (Ćalušića) sela Mijakova Polja slavi se ove godine na taj dan sveta misa u 15 sati, a inače u povodu ovoga spomendana i to u najbližu subotu.
16. 9. Dan ozona. Već od 1976. god. raspravljalo se o pojavi smanjenja Zemljina ozonskog omotača koji štiti Zemlju od štetnoga dijela Sunčeva zračenja.
19., te 21. i 22. 9. Jesenske kvatre. Dani dobrih djela, posta i pokore.
21. 9. Sv. Matej, apostol i evanđelist i Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Jedan od dvanaestorice Isusovih apostola. On je evanđelist, pisac jednoga od četiriju evanđelja. Napisao ga je u Judeji (Palestini), hebrejskim jezikom, a zatim pošao propovijedati u Etiopiju, gdje je umro mučeničkom smrću. Svjetski dan Alzheimerove bolesti je dan solidarnosti koji ujedinjuje oboljele, njihove obitelji, skrbnike, udruge i stručnjake u svrhu podizanja svijesti u javnosti o toj teškoj bolesti.
22. 9. Europski dan bez automobila i Dan europske baštine. Obilježavanjem toga datuma nastoji se ukazati na preveliki broj prijevoznih sredstava čiji ispusni plinovi doprinose zagađenju zraka i oštećenju ozonskoga omotača. U mnogim se europskim gradovima obilježava tjedan bez automobila. U zemljama članicama EU održava se manifestacija pod nazivom Dani europske baštine, koja je utemeljena od Vijeća Europe. Europske zemlje uključivanjem u Dane europske baštine potvrđuju svoju pripadnost zajedničkom europskom kulturnom, socijalnom, političkom i ekonomskom identitetu uz naglašavanje osobitosti svake pojedinačne nacionalne baštine.
24.-29. 9. Međunarodni tjedan (dan) gluhih. To je posljednji čitav tjedan u rujnu, s tim da je kulminacija proslave u subotu, kada se slavi Međunarodni dan gluhih.
26. 9. Svjetski dan čistih planina. Svjetski dan čistih planina, Međunarodna godina planina, Svjetski dan planinske prirode (8. lipnja) i slično, samo su neke aktivnosti i pokušaji kojima se nastoji ukazati na značenje planinskih zajednica.
27. 9. Sv. Vinko Paulski i Svjetski dan turizma. Obilježava se svake godine na spomendan sv. Vinka Paulskoga koji je preminuo 1660. god. na glasu svetosti, prigodnim manifestacijama, priredbama i događanjima.
29. 9. Sv. Mihael, Gabrijel i Rafael, Arkanđeli i Dan policije. Izvorna značenja imena su, kako je to često u drevnim istočnim kulturama, svojevrsne definicije nositelja imena: Mi-ha-el znači: Tko je kao Bog?, Ga-bri-el: Bog je jak, a Ra-fa-el: Bog iscjeljuje, liječi. Anđeli su, po katoličkom učenju osobna, od Boga stvorena bića, koja “uvijek gledaju lice Oca nebeskoga“, te su neposredni svjedoci njegovih velikih djela i razglašuju njegovu slavu (grčki angelos znači glasnik). Toga dana hrvatska policija slavi svoj dan.
30. 9. Sv. Jeronim, Svjetski dan srca i Dan sredstava društvenoga priopćivanja. Jeronim je bio burna i bogata života, vrlo značajna osoba, znanstvenik. Rođen je oko 345. god. u rimskoj Dalmaciji u mjestu Stridon (možda Grahovo, Šujica?). Od pape dobiva veliku zadaću da na latinski jezik prevede cijelo Sveto Pismo, što je i učinio, a taj prijevod zove se Vulgata. Obilježavanje Svjetskoga dana srca pada na zadnju nedjelju rujna, a na preporuku Svjetske kardiološke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije. Dan ima kao glavni cilj svake godine upozoravati čovječanstvo na to da su bolesti srca i moždani udar vodeći uzroci smrti. O Danu sredstava društvenoga priopćivanja govoreno je prije, a inače je uvijek u zadnju nedjelju rujna.
Listopad
1. 10. Sv. Mala Terezija ili sv. Terezija od Djeteta, Svjetski dan ljudskih naselja i stanovanja, Mjesec borbe protiv raka dojke i Međunarodni dan starijih osoba. Sv, Terezija je rođena 1873. god. u Alençonu (Francuska, Normandija). Uz posebno papino dopuštenje stupa s 15 godina u strogi Karmelićanski red u Lisieuxu (Francuska). Napisala je svoj životopis Povijest jedne duše. Ova svetica zaštitnica je misionara i misionarki. Nije išla u misije, a ipak je bila u duši i srcu misionarka, jer je molila za uspjeh misijske djelatnosti u Crkvi i krajevima gdje još Crkva nije zaživjela. U kapelici sv. Nikole Tavelića u zaseoku Mamići sela Mijakova Polja nalazi se veliki kip sv. Male Terezije, pa će biti redovito misa za ministrante i vjeroučenike u toj kapelici na taj dan u 16 sati.
Cijeli ovaj mjesec posvećen je misijskoj djelatnosti i Mariji Gospi svete Krunice, koju čine ova otajstva: radosna, žalosna, otajstva svjetla i slavna otajstva. U Vinici se moli krunica svakoga dana, osim nedjeljom, i slavi večernja sveta misa.
Ljudska su se naselja tijekom duge ljudske povijesti znatno razlikovala. Današnje moderne kuće posve su drukčije od onih otprije dva ili više stoljeća. Ljudska naselja svjedoče o načinu života ljudi, njihovoj težnji da stanovanje, rad, raznovrsne ljudske aktivnosti (održavanje vjerskih aktivnosti, kulturni događaji itd.) učine što ljepšim. Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, te mjesec u kojem se podiže osviještenost o toj bolesti. Rak dojke najčešći je zloćudni tumor koji se javlja kod žena. Međunarodni dan starijih osoba, koji su proglasili UN, obilježava se u cijelom svijetu da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.
4. 10. Sv. Franjo Asiški. Rođen je 1182. god. u Asizu (Italija). Bolest ga je privela razmišljanju i promjeni. Ideal mu je postao što doslovniji život po evanđelju: u jednostavnosti, istinskom siromaštvu i slobodi duha. Franjo je umro 3. listopada 1226., a slavi se 4. listopada. Patron: Bukovica, Rašeljke.
5. 10. Svjetski dan učitelja. Taj je dan prigoda da se pokaže kako je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva, te da se kao takav i cijeni.
7. 10. Marija Kraljica Krunice (Ružarija). U
8. 10. Majčinstvo Marijino. Zbog čega je Gospa majka čovječanstva? Majka je čovječanstva zbog toga što ga preporađa da može primiti darove Milosti što mu ih Bog udjeljuje.
10. 10. Svjetski dan mentalnoga zdravlja. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnoga zdravlja i usmjerava pažnju na njegove probleme.
11. 10. Dan borbe protiv prirodnih katastrofa. Posvećen je pitanju očuvanja okoliša i sprječavanju daljnjega uništavanja planeta Zemlje.
12. 10. Svjetski dan borbe protiv artritisa. Procjenjuje se da danas u Europi od reumatskih bolesti boluje više od 300 milijuna ljudi. Ova upalna bolest najčešće zahvaća zglobove šaka i stopala, te vrlo brzo dovodi do radne i funkcionalne nesposobnosti.
14. 10. Dani zahvalnosti za plodove zemlje (Dani kruha). Ovi dani obilježavaju se svake godine tijekom prve polovice listopada, a završnica je na drugu nedjelju listdopada. Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod i kao pojedinci bili podareni. U Vinici se slavi ovaj dan i u znak toga dana oltar bude okićen plodovima Božje darežljivosti i rada ljudskih ruku: kruh, vino, grožđe, tikve, krumpiri, paradajiz, paprika...
15. 10. Međunarodni dan pješačenja Međunarodni dan bijeloga štapa. Svjetski dan pješačenja, pod motom: Vratimo se prirodi, još jedan je u nizu apela na ljudsku svijest. Izađimo u prirodu, upoznajmo je, družimo se, zavolimo je, čuvajmo je. Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se u znak sjećanja na 15. listopada 1930. kada je obznanjena ideja da se za slijepe osobe uvede bijeli štap kao pomagalo u kretanju, ali i simbol njihove nezavisnosti i samostalnosti.
16. 10. Svjetski dan hrane. Ovaj dan, zabrinuta za dobrobit čovječanstva, proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija. Dramatičan je podatak da na početku novog tisućljeća, 800 milijuna ljudi gladuje, a istovremeno oštećenja okoliša dosežu zabrinjavajuće razmjere.
17. 10. Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Obilježava se diljem svijeta od 1993. god. Opća skupština UN odredila je taj dan za promicanje svijesti o potrebi iskorjenjivanja siromaštva i bijede u svim zemljama, posebice onima u razvoju.
18. 10. Sv. Luka evanđelist. Rodom iz Antiohije u Siriji. Po rođenju je bio poganin, ne židovske vjere, a po zvanju liječnik. Ne zna se kad je postao kršćaninom ni gdje se susreo i sprijateljio s apostolom Pavlom, kojemu je postao stalnim pratiocem na velikim misijskim putovanjima, zapravo tajnikom, jer je vjerno bilježio Pavlovo djelovanje. Napisao je Evanđelje i Djela apostolska. Supatron u Zagorju.
20. 10. Svjetski dan osteoporoze. Na današnji dan se u više od osamdeset zemalja diljem svijeta obilježava ovaj dan “bolesti krhkih kostiju“, od koje pati već gotovo desetina svjetske populacije i jedna je od pet najčešćih kroničnih bolesti.
21. 10. Misijska nedjelja. Dan molitve i promicanja misija. U crkveni kalendar uveo ju je 1926. god. papa Pio XI., a pada uvijek u predzadnju nedjelju listopada. Na različite načine se slavi u cijeloj Crkvi. Za tu prigodu Papa vjernicima šalje svoju misijsku poruku u kojoj tumači važnost misijske djelatnosti za cijelu Crkvu. Osim molitve za misije i upoznavanja misijskoga rada, vjernici su pozvani da u korist misija daju i dobrovoljne novčane priloge. Tako milostinja koja se po župama sabere na Misijsku nedjelju i drugi prigodni darovi idu za potrebe misija.
22. 10. Spomendan bl. Ivana Pavla II. Rođen u Wadowicama 18. svibnja 1920., a umro u Vatikanu 2. travnja 2005. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je 1. svibnja 2011. blaženim, te odredio njegovim blagdanom datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu svetu misu kao papa, a to je današnji dan. Veliki ljubitelj hrvatskoga naroda.
24. 10. Dan Ujedininjenih Naroda. Dan međunarodne organizacije kojoj je temeljna zadaća održavanje svjetskoga mira i sigurnosti. Povelja UN i Statut novoga Međunarodnog suda stupila je na snagu 24. listopada 1945., jer je prethodno 29 zemalja potpisalo ratifikacijske dokumente.
25.10. Kraljica Katarina Kotromanić i Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi. Spomendan ove kraljice (Blagaj kod Mostara, 1425.? - Rim, 25. listopada 1478.), žene pretposljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaša. U narodu se naziva posljednjom bosanskom kraljicom, iako je kraljica Mara, žena posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića živjela i nakon nje. U subotu, najbližu nadnevku smrti kraljice Katarine, na Bobovcu, utvrdi bosanskih kraljeva, održava se Misa za Domovinu. Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan dobrovoljnoga davanja krvi. Time se želi zahvaliti svim darivateljima na njihovoj humanosti i plemenitosti, te podsjetiti javnost koliko je darivanje krvi važno u spašavanju ljudskih života.
31. 10. Međunarodni dan štednje. Dan sjećanja na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. god. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat.
Studeni
1. 11. Svi Sveti. Zabilježene povijesne tragove blagdana Svih Svetih nalazimo u
2. 11. Dušni dan (Dan spomena na mrtve). Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenoga, vjernici se posebno sjećaju svojih dragih pokojnika i u duhu se s njima povezuju, a to su blagdan Svih Svetih i Dušni dan. Ne samo uspomena, nego i istinska vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo. Tih dana čistimo grobove i kitimo ih cvijećem, te palimo na njima svijeće. U Vinici se slavi misa na ovaj spomendan u viničkom groblju u 11 sati, u Rošnjačama u 14 sati i u Ivandinu groblju sela Zaljuti u 16 sati.
3. 11. Sv. Hubert i Dan lovaca. Sv. Huber je zaštitnik svih lovaca i na taj dan slave se svete mise za lovce. U Vinici postoji Lovačka sekcija.
8. 11. Svjetski dan urbanizma. Urbanizam u suvremenom svijetu dobiva na sve većoj važnosti jer će, prema predviđanjima, do 2025. god. dvije trećine svjetske populacije živjeti u gradovima.
11. 11. Sv. Martin. Martin se slavi od
14. 11. Sv. Nikola Tavelić. Prvi hrvatski službeno proglašeni svetac. Kao mladić stupio je u Franjevački red u Bribiru, gradu slavnih knezova Šubića, i postao svećenik. Djelovao je najprije 12 godina kao misionar u Bosni među hereticima, “bogumilima“. Zatim je pošao u Svetu Zemlju i nastanjuje se u samostanu na Sionu. Tu je učio arapski jezik, obilazio sveta mjesta i pripremao se za misionarski rad. U Jeruzalemu je zbog javnoga propovijedanja kršćanske vjere s još trojicom franjevaca podnio mučeničku smrt 14. studenoga 1391. Papa Pavao VI. proglasio ga je svetim 21. lipnja 1970. U zaseoku Mamići sela Mijakova Polja slavi se sveta misa toga dana u 11 sati.
14. 11. Svjetski dan šećerne bolesti. Taj dan je odabran prema danu rođenja Fredericka Banting koji je zajedno s Charlesom Bestom 1921. god. u Kanadi otkrio inzulin. Milijunima dijabetičara širom svijeta inzulin znači život. U svijetu danas živi više od 250 milijuna osoba sa šećernom bolešću.
15. 11. Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti. Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti obilježava se svake godine s ciljem senzibilizacije cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, te istodobno poticanje na što aktivniju ulogu pri otklanjanju ili smanjenju svih oblika rizičnih ponašanja, kako bismo očuvali mentalno zdravlje.
20. 11. Svjetski dan djece. Na današnji dan obilježava se međunarodni dan djeteta i dan kada je 1959. god. Generalna skupština UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, a 30 godina poslije usvojena je i Konvencija o pravima djeteta.
21. 11. Gospa od Zdravlja (Prikazanje B. D. Marije). God. 1630. god. na području Mletačke Republike harala je strašna kuga, pa se mletački Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan 1631. god. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je velebna crkva Madonna della salute (Gospa Spasa), koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti.
22. 11. Sv. Cecilija. Ova svetica je iz rimskih vremena. Nalazi se njezin ubijeni lik u Kalistovim katakombama. Umrla je pjevajući i zato je zaštitnica glazbe i glazbenika.
25. 11. Krist Kralj (zadnja 34. nedjelja liturgijske godine). Nedjeljom i tjednom što slijedi završava liturgijska godina, a Prvom nedjeljom došašća otpočinje nova liturgijska godina. Crkva želi vjernike podsjetiti da je Krist i njegovo nebesko kraljevstvo cilj vjerničkoga zemaljskog putovanja.
25. 11. Sv. Kata. Živjela je u
30. 11. Sv. Andrija apostol i Međunarodni dan nekupovanja. Apostol Andrija (Andrijin križ u obliku slova X) slavi se u Grabovici a ujedno je toga dana spomen na posvetu crkve. Zadnji petak u studenom je Međunarodni dan nekupovanja, kazna za sve pretjerane kupce, kao neko čišćenje neposredno prije nadolazećega prigodničarskoga hodanja po trgovinama. Svjetski no shopping Amerikanci obilježavaju danas, dok će Britanci od kupovine postiti sutra. Na kojem smo mi datumu stali?
Prosinac
1. 12. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a i Svjetski dan invalida. Različitim aktivnostima obilježava se ovaj dan borbe protiv AIDS-a s ciljem podizanja svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije, a posebno skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje. U svijetu živi 500 milijuna osoba s invaliditetom, što je desetina ljudskoga roda. 2. 12. Došašće (advent). Vrijeme u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju na svetkovine Božića i Bogojavljenja. Vrijeme došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja pada između 27. studenoga i 3. prosinca. Došašće obuhvaća nepuna četiri tjedna ali s četiri nedjelje. U vremenu došašća svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. U Vinici su nekada kao znak žrtve i molitve bile mise zornice, pa su prekinute i ponovno uvedene 2011. god.
4. 12. Sv. Barbara. Kršćanska svetica, djevica i mučenica, zaštitnica rudara i dobre smrti, i protiv groma i vatre. Njezine relikvije nalaze se u crkvi sv. Vladimira u Kijevu, u Ukrajini. Vrlo je popularna u Rusiji. Po njoj je nazvan grad Santa Barbara u Kaliforniji. Na ovaj spomendan sije se ukrasna pšenica za božićni obiteljski stol.
5. 12. Svjetski dan volontera, dobrovoljaca, dragovoljaca. Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština UN-a 1985. god. Otada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnoga rada za ekonomski i društveni napredak.
6. 12. Sv. Nikola. Po cijelome svijetu posebno je čašćen sv. Nikola biskup. Najdraži je zimski, predbožićni, obiteljski svetac. S posebnim uzbuđenjem i radoznalošću očekuju ga djeca. On ih dariva i nagrađuje. Ova i još mnoge druge Nikoline značajke izviru iz sadržaja njegova života. Prema povijesnim podacima, Nikola je živio u
8. 12. Bezgrješno začeće B. D. Marije. Crkveni nauk kaže da na Mariju nije prešao istočni (od glagola isteći), praroditeljski grijeh. Bog ju je od istočnoga, iskonskoga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane i to zato što je nju (Mariju) unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, kažemo, otajstvu, i članku vjere. Teologija nastavlja da Marija nije učinila ni osobnih grijeha.
10. 12. Dan ljudskih prava. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. god. po prvi put u povijesti čovječanstva službeno priznaje pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika.
11. 12. Svjetski dan planina. Međunarodni dan planina proglasila je opća skupština UN-a 2003. god., nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. god., ukazala na potrebu stalnoga osvješćivanja golemoga značenja planina i održivoga razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnoga života stanovništva.
12., te 14. i 15. 12. Zimske kvatre, vrijeme molitve, posta, pokore i dobrih djela..
13. 12. Sv. Lucija. Kršćanska djevojka iz sicilijanskoga grada Sirakuze, koja je zbog svoje kršćanske vjere podnijela mučeništvo 303. god.: mačem su joj odrubili glavu. Uz njezin spomendan povezani su, i danas živi, običaji koji usred zime simboliziraju dolazak novoga svjetla i života. Značajno je da je posljednji dan za sijanje pšenice koja će do Božića istjerati zelene vlati, te ukrašavati bor i blagdanski stol u božićno vrijeme.
16. 12. Nedjelja Caritasa. Odlukom hrvatskih biskupa Treća nedjelja došašća proglašena je Nedjeljom Caritasa u svim hrvatskim biskupijama. To je dan razmišljanja o potrebnima, a još više poziv i prilika da ljudi dobre volje, a napose katolici, daju svoje priloge za potrebne i oskudne. U Vinici postoji Župni karitas koji djeluje u sklopu Biskupijskoga i povezano s drugim karitativnim i humanitarnim udrugama u našem okružju: Dekanatski caritas i dobrotvorna udruga Kap ljubavi.
18. 12. Svjetski dan migranata. Na ovaj dna pada Svjetski dan selilaca i izbjeglica (migranata), koji nas svake godine poziva razmišljati o iskustvu tolikih muškaraca i žena, kao i tolikih obitelji, koji napuštaju svoju zemlju u potrazi za boljim uvjetima života. Migracija katkad dragovoljna, a katkad, na žalost, prisilna zbog ratova ili progona i često se zbiva, kao što i sami znamo, u dramatičnim okolnostima.
Božićne jaslice. Neizostavni božićni biljeg jaslice pobožni su prikaz motiva Kristova rođenja pomoću pejsažnih kulisa i pomičnih figura, kipića. Postavljaju se prema vlastitom planu. U viničkoj župnoj crkvi također se rade jaslice i postavljaju dvije ukrašene jelke.
24. 12. Badnjak, Badnjica ili Badnji dan. Nazivi za dan prije Božića. Badnjak je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak održava post iako ga Katolička Crkva ne smatra obveznim. Prema novijem poimanju, naslovno Badnjak je samo običan dan, koji prethodi božićnim blagdanima. Općenito u katoličkom svijetu poima se kao dan neposredne priprave i spremanja za polnoćnu misu. Spomendan Adama i Eve je 24. prosinca, neposredno uoči Božića. To nije slučajno, jer se želi naglasiti: stari, smrtni Adam je prošlost, jer se novi Adam, Krist, upravo rađa.
25. 12. Božić. Povijesno gledano Isusovo se rođenje prvo slavilo na Bogojavljenje (6. siječnja), a tek kasnije 25. prosinca. Taj jedincati povijesni događaj rođenja Boga čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog, Bog dostupan i pristupačan čovjeku. U razdoblju obnovljenoga Zapadnog Rimskoga Carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodi nam se kralj nebeski sa stihom: Na tom Mladom ljetu veselimo se, upućuje na Božić kao prvi dan Nove godine. Tek je 1691. god. Crkva prihvatila 1. siječanj kao Novu godinu.
26. 12. Sv. Stjepan Prvomučenik. Jedan od sedmorice đakona u počecima Crkve, to znači po svojoj službi skrbnik za siromašne u zajednici. Podaci o njegovu radu i mučeništvu zabilježeni su u novozavjetnoj knjizi Djela apostolska. Židovske su ga starješine, razjareni njegovim riječima i ugledom u narodu najprije uhitili, zatim izveli izvan grada i pogubili kamenovanjem.
27. 12. Sv. Ivan, apostol i evanđelist. Bio je najmlađi od dvanaestorice Kristovih apostola i brat apostola Jakova Starijeg. Isus ga je posebno volio. Zajedno s Isusovom majkom Marijom bio je nazočan kod Isusova razapinjanja. Isus mu je povjerio svoju Majku. Poslije Marijine smrti Ivan je s Petrom propovijedao evanđelje po Judeji. Potom je otišao u Malu Aziju i ondje osnovao Sedam Crkava, to jest novih zajednica kršćana. Napisao je Evanđelje, tri poslanice i kao prognanik na otoku Patmosu Knjigu Otkrivenja (Apokalipsu). U Vinici je ovaj blagdan slavljen svečano, a nakon pučke mise održavao se dernek sa svim pučkim zabavama. Danas je također svečano, ali bez onoga narodnoga dijela slavlja ili derneka.
28. 12. Nevina dječica. Spomen na onaj pokolj nevine dječice u Betlehemu i okolici što ga je naredio kralj Herod. Sveta obitelj je već u bijegu prema Egiptu, obrnuti Izlazak. Darivanje djece s prethodnim obredom šibanja da dobro zapamte ovaj dan.
30. 12. Sveta Obitelj. Nazivamo skupinu u kojoj su Marija Bogorodica, Isus (najčešće prikazan kao mali dječak) i sv. Josip. Blagdan svete obitelji slavi se po kalendaru u nedjelju između Božića i Nove godine. Blagdan Svete Obitelji u mnogim se krajevima slavi kao Nedjelja obitelji. Kod nas se ovaj blagdan slavi kao Iseljenički dan.
31. 12. Silvestrovo, Stara godina. Zadnji dan građanske godine. Naziva se i Silvestrovo po spomendanu sv. Silvestra, pape. Stara godina (Silvestrovo) jedan je od običnih dana u godini iako su ga ljudi pretvorili u dan silnih iščekivanja. Ipak, to je prigoda za osvrtanje unatrag i planiranje budućnosti. Za vjernike Stara je godina prigoda za zahvalu Bogu za prijeđeno razdoblje i to na misi zahvalnici kada se pjeva ili moli Te Deum - Tebe Boga hvalimo. To je najljepše što čovjek može učiniti. Zahvala uključuje skromnost i jednostavnost.