Sveti Otac: „Međusobno poštivanje temelj je međureligijskog dijaloga“
- Detalji
- Kategorija: ŽUPA SV. MIHOVILA ARKANĐELA - DOGAĐANJA
- Objavljeno Četvrtak, 29 Listopad 2015 08:23
„Dijalog koji nam je potreban, ne može biti doli otvoren i pun poštovanja, a tada se otkriva i kao plodonosan.
Međusobno poštovanje uvijek je uvjet i istodobno cilj međureligijskoga dijaloga: poštovati pravo drugoga na život, na fizičku cjelovitost, njegove temeljne slobode: slobodu savjesti, mišljenja, izražavanja te slobodu religije.“
Na početku opće audijencije, pozdravivši prvo bolesnike, zbog lošega vremena smještene u Dvorani Pavao VI., Papa je podsjetio na obilježavanje 50. obljetnice Deklaracije Nostra ætate, Drugoga vatikanskog sabora, o odnosima Katoličke crkve prema nekršćanskim religijama. Papa Franjo je izrazio dobrodošlicu osobama i skupinama, predstavnicima različitih religija.
Sveti Otac podsjetio je kako je Drugi vatikanski koncil, bilo izvanredno vrijeme promišljanja, dijaloga i molitve sa svrhom obnove pogleda Crkve prema sebi samoj i prema svijetu. „Iščitavanje je to znakova vremena i posadašnjenja radi dvostruke vjernosti: vjernosti crkvenoj predaji i vjernosti ljudima našega vremena. Bog koji se objavio u stvorenome i u povijesti, koji je govorio preko proroka te konačno i u punini u svome Sinu koji je postao čovjekom obraća se srcu i duhu svakoga čovjeka koji traži istinu i način da istu živi.“
Sveti Otac je istaknuo aktualnost Deklaracije i u našem vremenu te podsjetio na pojedine njezine točke: porast nezavisnosti naroda, traženje životnoga smisla, smisla patnje i smrti. „Pitanja su to koja nas stalno prate na životnom putu. Tu i zajedničko nam porijeklo i zajednička sudbina cijeloga čovječanstva, jedinstvenost ljudske obitelji kao način traganja za Bogom ili za Apsolutom.
Crkva ne odbacuje ništa što je u drugim religijama lijepo i istinito. Na vjernike svih religija gleda s poštovanjem, cijeneći njihovu duhovnu zauzetost i moral. Crkva je otvorena dijalogu sa svima, ali istodobno ostaje vjerna istinama u koje sama vjeruje, počevši od one da spasenje ponuđeno svima, započinje u Isusu, jedinom Spasitelju; i da je Duh Sveti na djelu, kao izvor mira i ljubavi“, kazao je Papa.
Među tolikim događanjima i inicijativama u odnosima s nekršćanskim religijama, Sveti Otac je izdvojio susret u Asizu, 1986. g., kojega je inicirao sveti Ivan Pavao II., poželjevši tada da svi koji vjeruju u Boga, nastoje oko prijateljstva i jedinstva među svim osobama i narodima. Papa Franjo je spomenuo promjenu odnosa između kršćana i Židova te pojasnio kako obostrano poznanstvo i poštovanje koje vlada u njihovu međusobnom odnosu, vrijedi i za odnose Crkve prema ostalim religijama.
Papa je zatim izrijekom spomenuo muslimane, koji se klanjaju jednom Bogu, Milosrdnom i Svemogućem; Stvoritelju neba i zemlje, koji se priopćio ljudima. „Oni se pozivaju na Abrahamovo očinstvo; časte Isusa kao proroka i njegovu Majku, Djevicu Mariju; vjeruju u Sudnji dan; prakticiraju molitvu, milostinju i post“, rekao je Papa.
„Dijalog koji nam je potreban, ne može biti doli otvoren i pun poštovanja, a tada se otkriva i kao plodonosan. Međusobno poštovanje uvijek je uvjet i istodobno cilj međureligijskoga dijaloga: poštovati pravo drugoga na život, na fizičku cjelovitost, njegove temeljne slobode: slobodu savjesti, mišljenja, izražavanja te slobodu religije.
Svijet nas kao vjernike promatra i potiče na međusobnu; i na suradnju sa svim ljudima dobre volje, koji možda ne ispovijedaju nijednu religiju. Zahtjeva učinkovite odgovore na brojne teme; poput mira, gladi i bijede koja pogađa milijune ljudi. Zatim kriza okoliša, nasilje, posebno ono počinjeno u ime religije; pa korupcija, moralna degradacija, kriza obitelji, gospodarska i financijska kriza, a posebno kriza nade.
Mi vjernici za ove probleme nemamo gotova rješenja, ali imamo jedan veliki izvor – molitvu! Molitva je nužno naše blago iz kojeg uzimamo sukladno svojim različitim tradicijama. Zbog nasilja i terorizma, raširen je stav sumnjičavosti i upravo osude religija. Zapravo, nijedna religija nije imuna od rizika fundamentalizma ili zastranjenja pojedinaca ili skupina. Potrebno je gledati na pozitivne vrijednosti koje dotične religije predlažu i koje su izvori nade.
Dijalog utemeljen na povjerenju i poštovanju može posijati sjeme dobra koje u životu ljudi postaje korijen prijateljstva i suradnje na mnogim područjima, posebno u službi siromasima, malenima, ostarjelima; zatim u prihvatu selilaca i u skrbi za isključene. Možemo hoditi zajedno brinući se jedni za druge i za stvoreno. Možemo zajednički slaviti Stvoritelja koji nam je darovao Vrt svijeta da ga čuvamo i uzgajamo kao zajedničko dobro i možemo se suprotstavili siromaštvu te svakoj osobi osigurati dostojne životne uvjete.
Izvanredni jubilej milosrđa, prigoda je za zajedničku suradnju na području djela milosrđa. S nama se mogu ujediniti mnoge osobe koje ne vjeruju ili koje su u potrazi za Bogom i za istinom. Milosrđe na koje smo pozvani obuhvaća sve stvoreno, koje nam Bog nije povjerio da ga bezočno iskoristimo ili još gore, uništimo. Trebali bismo se često pitati o svijetu kakvoga smo ga zatekli (a kakvoga ga ostavljamo), počevši od okoliša u kojemu živimo, od malih gesta našega svakodnevnog života“, rekao je Papa.
„Za budući međureligijski dijalog, prvo što nam je potrebno, jest da molimo. Molimo jedni za druge jer braća smo! Bez Gospodina, ništa ne možemo učiniti. S njime, sve postaje moguće! Neka se naša molitva u punini uskladi s voljom Boga, koji hoće da se svi ljudi međusobno priznaju braćom i da kao takvi i žive, tvoreći tako veliku ljudsku obitelj, skladnu u različitosti“, kazao je.
Papa je potom pozvao na molitvu i solidarnost za nastradale u potresu koji je pogodio Afganistan i Pakistan, prouzročivši brojne žrtve i veliku materijalnu štetu. Nazočne je hodočasnike i goste pozvao da, sukladno vlastitoj tradiciji za nastradale i pogođene, mole u šutnji i od Gospodina zatraže da nas više učini braćom i služiteljima onima najpotrebnijima, zazivajući Mariju, Isusovu Majku. Po svom običaju ohrabrio je mlade, bolesnike e novovjenčane parove, svima udijelivši blagoslov.
Preuzeto sa laudato.hr